Osnovna škola Eugena Kumičića

Projekt Budimo prijatelji uključivao je prevenciju nasilja i ovisnosti u Osnovnoj školi Eugena Kumičića u sklopu Školskog preventivnog programa za šk. godinu 2022./23., za učenike od 1. do 8.razreda i njihove roditelje.

Opći cilj projekta je bio spriječiti svaki oblik neprimjerenog ponašanja učenika u školi i sačuvati tjelesno i mentalno zdravlje djece i njihovih roditelja, kako bi se mogli nositi s uobičajenim životnim stresorima, produktivno učiti i raditi i na taj način doprinositi zajednici. 

Specifični ciljevi su bili pružiti pomoć učenicima u stjecanju znanja, vještina i navika potrebnih za mirno rješavanje sukoba te osvijestiti važnost nenasilnog ponašanja, poticanje empatije prema djeci koja doživljavaju nasilje i djeci koja ga čine, poticanje na međusobnu suradnju i brigu za druge, podizanje razine svijesti o negativnim stranama interneta, senzibilizirati učenike i njihove roditelje o nenasilnom rješavanju sukoba i sigurnoj upotrebi interneta, naučiti kako se nositi s uznemirujućim situacijama s kojima se dosad nisu znali nositi i tako ojačati psihološku i tjelesnu dobrobit pojedinca, kao i njegov odnos s drugima.

Preventivne aktivnosti sastojale su se od edukacije i interaktivnih radionica na temu prevencije nasilja i prevencije ovisnosti o internetu (i drugim ovisnostima: društvenim mrežama, video igrama, kockanje, cigarete, alkohol…) namijenjenih učenicima i njihovim roditeljima.

Provedbom projektnih aktivnosti naglašene su dvije važne komponente u prevenciji: osvještavanje problema ovisnosti među djecom i mladima te djelovanjem u situacijama koje mogu dovesti do ovisnosti.

 

Prema odobrenom novčanom iznosu od 10.000,00kn (1312, 97 eura), realizirali smo sljedeće aktivnosti koje donosimo sljedećim redoslijedom:

 

Projekt je predstavljen na Vijeću učitelja i Vijeću roditelja.

Početna konferencija projekta, odnosno radni sastanak – dogovor oko tijeka projekta.

1. radionice pod nazivom „Mindfulness za zdravlje duše i tijela“ koje je vodila certificirana mindfulness trenerica Melita Schmitz, knjižničarka

2. interaktivne radionice koje su provele psihologinja Iva Matek i pedagoginja Nataša Valinčić o prevenciji nasilja i ovisnosti te je u njih na kraju svake radionice izvedena osmišljena kratka dramska predstava pod vodstvom učiteljice engleskog jezika Kristine Premec

3. dva predavanja za roditelje i učenike i dvije radionice od strane Centra izvrsnosti i kompetencija iz Zagreba, provele su Sonja Vrban i Jasna Horvat.

Završna konferencija projekta, odnosno sastanak – evaluacija projekta.

 

1. radionice pod nazivom „Mindfulness za zdravlje duše i tijela“ koje je vodila certificirana mindfulness trenerica Melita Schmitz, knjižničarka

Radionice mindfulnessa u 5.c i 8.c razredu

U sklopu projekta „Budimo prijatelji“ financiran sredstvima Ministarstva odgoja i obrazovanja u vrijednosti od 10.000,00 kuna, članica projektnoga tima Melita Schmitz, certificirana mindfulness trenerica, održala je 17. veljače 2023. mindfulness radionice s učenicima 5.c razreda učiteljice Marijane Toplak i 8.c razreda učitelja Borivoja Kocića.

Učenici su upoznati s ciljevima projekta, projektnim aktivnostima i rezultatima projekta te im je predstavljen cilj mindfulness radionica kao i dobrobiti mindfulnessa za zdravlje čovjeka.

Učenici su upoznati sa svjesnim disanjem kao i vježbama kojima se aktiviraju tjelesne, ali i misaone aktivnosti, isto tako i vježbe koje umiruju tijelo i um.

Melita Schmitz, prof.

Poveznica: http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/budimo_prijatelji?news_hk=7310&news_id=5151&mshow=3766#mod_news

 

 

Projekt „Budimo prijatelji“ financiran sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja predstavljen je u srijedu, 15.2.2023.,  roditeljima učenika 8.a razreda učiteljice Snježane Cukor i roditeljima 8.b razreda učiteljice Ive Vilček. Projekt je predstavila članica tima projekta Melita Schmitz koja je predstavila cilj projekta, aktivnosti u projekt i rezultate projekta.

Osim toga, roditeljima su predstavljene sve opasnosti i utjecaji na tjelesno i psihičko zdravlje koje dolaze od pretjerane i dugotrajne upotrebe digitalnih uređaja kao što su mobilni telefon i računala.

Roditelji su upoznati i s internetskim zlostavljanjem: sexting i sextorting te su dani prijedlozi kako spriječiti takve situacije u kojoj se djeca mogu naći.

Melita Schmitz, prof.

Poveznica: http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/budimo_prijatelji?news_hk=7310&news_id=5142&mshow=3766#mod_news

 

Projekt „Budimo prijatelji“ koji je financiran sredstvima Ministarstva odgoja i obrazovanja predstavljen je roditeljima 6.razreda razrednica Ivane Strupar i Rajke Avirović Gaća. Projekt se odvija u sklopu preventivnih programa, a cilj mu je spriječiti svaki oblik neprimjerenog ponašanja učenika u školi i sačuvati tjelesno i mentalno zdravlje djece i njihovih roditelja. Projekt je predstavila knjižničarka Melita Schmitz koja je i licencirani mindfulness trener te će u projektu izvesti radionice mindfulnessa u koji će učenike poučavati svjesnom disanju, vježbama koje aktiviraju tijelo te vježbe kojima se smiruje tijelo i um.

Predstavljene su i ostale aktivnosti u projektu koje će izvoditi psihologinja Iva Matek, pedagoginja Nataša Valinčić i učiteljica Kristina Premec pod nazivom „Oko koje vidi, ruka koje sluša, duša koja osjeća“.

Knjižničarka je u svome izlaganju govorila o štetnom utjecaju pretjeranog korištenja digitalnih uređaja za djecu, o važnosti boravka na svježemu zraku, o važnosti tjelesnoga vježbanja i povezanosti s kognitivnim razvojem djece te o važnosti igranja i druženja za razvoj pozitivnih socijalnih vještina i sprječavanje bolesti oka pod nazivom miopija koja se pojavljuje već u ranom djetinjstvu, a posljedica je korištenja digitalnih uređaja.

Melita Schmitz, prof.

Poveznica: http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/budimo_prijatelji?news_hk=7310&news_id=5120&mshow=3766#mod_news

 

 

U projektu financiranom sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja pod nazivom „Budimo prijatelji“ knjižničarka Melita Schmitz održana je radionica „Mindfulness- za zdravlje duše i tijela“ učenicima 5.a razreda učiteljice Ivane Vencl.

U uvodnom dijelu radionice knjižničarka je upoznala učenike s ciljevima projekta kao i s aktivnostima koje će se u projektu realizirati.

Upoznala ih je i s ciljevima radionice mindfulnessa te im je izložila zašto je važno tjelesno vježbanje, svjesno disanje, ali i druženje u razredu kao i međusobna podrška. Uputila ih je i u istraživanja koja su provedena u Europskoj uniji, a koja se odnose na ovisnosti na čijim ljestvicama hrvatska djeca zauzimaju jedno od prvih pet mjesta, što je postao problem na kojemu se sustavno treba raditi te je ovaj projekt na tim temeljima i nastao: pomoć djeci da osvijeste svoje tijelo, da spoznaju sve opasnosti ovisnosti te im ponude programe, rješenja i postupke koji će ih odvratiti od ulaska u svijet ovisnosti.

Melita Schmitz, prof.

Poveznica: http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/budimo_prijatelji?news_hk=7310&news_id=5120&mshow=3766#mod_news

 

 

U sklopu projekta „Budimo prijatelji“ koji je financiran sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u sklopu financiranja školskih preventivnih programa održana je prva radionica pod nazivom „Mindfulness za zdravlje duše i tijela“ koju je vodila certificirana mindfulness trenerica Melita Schmitz s učenicima 5.b razreda OŠ Eugena Kumičića iz Slatine.

Projekt će se provoditi do kraja nastavne godine, a cilj mu je spriječiti svaki oblik neprimjerenog ponašanja učenika u školi i sačuvati tjelesno i mentalno zdravlje djece i njihovih roditelja kako bi se mogli nositi s uobičajenim životnim stresorima, produktivno učiti i na taj način pridonositi zajednici.

Prije početka izvođenja vježba nastavnica je učenike uputila u dobrobiti mindfulnessa koje se odnose na tjelesno vježbanje, izvođenje vježba svjesnoga disanja, važnosti igre za kognitivni razvoj djece te važnosti vježba za smirivanje tijela i uma.

Isto tako uputila ih je i u ovisnosti novoga doba kao što su ovisnosti o digitalnim uređajima, najčešće je to mobilni uređaj, i digitalnim sadržajima te o njihovom lošem utjecaju  na oko, ali i na  spavanje i kvalitetu noćnoga odmora i sna.

Učenici su rekli da su se nakon radionice osjećali opušteno i ugodno, da su im  vježbe zabavne i poticajne  te da žele više ovakvih radionica.

Melita Schmitz, prof.

Poveznica: http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/budimo_prijatelji?news_hk=7310&news_id=5071&mshow=3766#mod_news

 

2. interaktivne radionice koje su provele psihologinja Iva Matek i pedagoginja Nataša Valinčić o prevenciji nasilja i ovisnosti te je u njih na kraju svake radionice izvedena osmišljena kratka dramska predstava pod vodstvom učiteljice engleskog jezika Kristine Premec

 

Tema: Prevencija ovisnosti

Ciljana skupina: učenici 4. razreda osnovne škole (a i b)

Mjesto održavanja: učionica

Predviđeno vrijeme trajanja: 45 minuta

Datum održavanja: 26.04.2023.

Cilj: Prepoznati negativne navike te povezati odluku u neovisnosti s pozitivnim ponašanjem

Ishodi: Razlikovati dobre i loše navike, identificirati loše navike te ih povezati s njihovim posljedicama, prepoznati unutarnje i vanjske utjecaje na donošenje odluka, osvijestiti vlastito ponašanje

TIJEK RADA

1. UVODNI DIO  (10 min) - Predstavljanje i pozdrav učenicima.

1. Igra opuštanja (10 min) - Zatražiti od učenika da na papir napišu tri svoje osobine, vještine, ... koje vole kod sebe ... i da papir spreme u džep. Zatim da prazan papir svaki učenik zalijepi na leđa drugog učenika. Neka tako hodaju po razredu i zapisuju na leđa učenika/ce ono što im se sviđa kod njega/nje. Aktivnost voditi tako da svaki učenik ima najmanje 4 komentara. Kad su učenici gotovi, vrate se na mjesta te pogledaju svoje popise.  Nakon aktivnosti: Kako se osjećate? Iznenađuje li vas nešto na papiru? Razgovor.

2. GLAVNI DIO  (20 min)

1. Navike

Kratka diskusija o opasnim i štetnim te dobrim navikama. Imate li vi naviku? Je li opasna i štetna za vas? Znate li za neku naviku koje se teško osloboditi, a ostavlja teške (zdravstvene probleme)? Jeste svjesni svojih navika?

Učenici se podjele u skupine po četvero. Voditelj zamoli djecu da trideset sekundi razmisle, a onda popričaju u skupini te zajedno napišu na papir što više navika. Kad su gotovi, neka glasno kažu zapisane navike (ali tako da se sljedeći koji govori ne ponavlja). Voditelj pritom pazi da sve rečeno i zapisano budu stvarno navike, a ne nešto naslijeđeno i nepromjenjivo.

Nakon aktivnosti: Što mislite jesu li ljudi, koji imaju te navike, rođeni s njima? Ako su to ljudi stekli, mogu li to i promijeniti, tj. odviknuti se toga?

2. Moje navike

Diskusija o provođenju vremena na internetu, dobre i loše strane istoga.

Voditelj učenicima podijeli radne listove s tablicama te im objasni što je njihov zadatak. ZADATAK: Upiši navike u prvu kolonu, a u druge kolone i redove, stavljajući znak ''x'', odredi kakve posljedice ostavljaju te navike.

 

3.  ZAKLJUČNI DIO I EVALUACIJA  (15 min)

1.Donošenje odluka  

Voditelj učenicima pročita dvije priče. Nakon čitanja slijedi rasprava o pročitanom tekstu.

Radionica završava razgovorom o tome što su učenici naučili. Svaki učenik dobije upute za sigurno korištenje interneta te listić na kojem su tri lica – veselo, ozbiljno i tužno. Zadatak im je obilježiti lice koje opisuje njihovo zadovoljstvo radionicom.

Poveznica:

 

Tema: Prevencija nasilničkog ponašanja

Ciljna skupina: učenici 4. razreda  (a i b)

Mjesto održavanja: učionica

Predviđeno vrijeme trajanja: 45 minuta

Datum održavanja: 26.04.2023.

Cilj: Pružiti pomoć učenicima u stjecanju znanja, vještina i navika potrebnih za mirno rješavanje sukoba te osvijestiti važnost nenasilnog ponašanja

Ishodi: razlikovati prihvatljivo i neprihvatljivo ponašanje, prepoznati nasilnu osobu i žrtvu nasilja, pokazati nenasilno rješavanje sukoba

TIJEK RADA:

1. UVODNI DIO  (5min)

Predstavljanje i pozdrav učenicima. Uspostavljanje pravila ponašanja na radionici. Voditelj radionice učenicima najavi temu radionice.

 

1.Aktivnost – Upitnik o nasilju

Učenici samostalno rješavaju upitnik o nasilju među djecom, kako bi dobili uvid u vlastito znanje te kako bi si osvijestili što je nasilje i kako trebamo postupati u nasilnim situacijama.

2. GLAVNI DIO  (35min)

1.Aktivnost -  „Oluja asocijacija“

Učenici javno pred razredom iznose sve što im pada na pamet kada kažemo nasilno ponašanje.

Slijedi kratka diskusija o nasilju: Kako biste opisali nasilnu osobu? Tko su žrtve? Kako biste pomogli prijatelju koji trpi nasilje? Što mislite da je nenasilje?

Voditeljica pojašnjava odgovore na pitanja Upitnika o nasilju, učenici iznose koje su odgovore oni zaokružili.

2. Aktivnost „Cvjetovi ponašanja“

Učenici se raspodijele u dvije grupe te im voditelj podijeli papir s dva cvijeta. U latice jednog cvijeta učenici trebaju upisati primjere nasilnog ponašanja (u školi), a u latice drugog cvijeta primjere mirnog ponašanja. Po završetku zadatka učenici čitaju što su napisali, a voditelj s učenicima komentira navedene primjere te postavlja pitanja o tome kako bi se osjećali u takvom razredu i bi li voljeli biti u njemu.

3.Aktivnost- Priča „Crno janje“

Voditelj učenicima pročita nezavršenu priču „Crno janje“. Njihov zadatak je završiti priču kako god žele, odnosno, trebaju se staviti u položaj janjeta.

 Nakon što su učenici javno iznijeli svoje ideje, sljedeći im je zadatak odglumiti priču crnog janjeta. Jedan dječak glumi jednorogog ovna, a djevojčica crno janje. Ostali učenici su promatrači, odnosno janjići i ovce. Nakon odglumljene priče, učenici razgovaraju o tome tko je u priči nasilan, a tko trpi nasilje.

4.Aktivnost – „Strip“

Učenici se trebaju prisjetiti jedne situacije u kojoj su se prema nekome ponašali nasilno ili su bili izloženi nasilju od drugih te razgovarati o tome što bi promijenili i na koji način. Nakon razgovora, učenici izrađuju strip koji prikazuje nasilnu situaciju koju su doživjeli i nenasilan način rješavanja konfliktne situacije.

3.ZAKLJUČNI DIO (5 min)

Radionica završava razgovorom o tome što su učenici tijekom radionice naučili. Voditelj s učenicima ponavlja važne pojmove te učenici iznose primjere ponašanja koja žele da prevladavaju u njihovom razredu.

Za kraj, učenici imaju zadatak nacrtati lice koje opisuje njihovo zadovoljstvo radionicom te pogledati i forum kazalište – nakon odigrane scene publika govori tko je zločesti tlačitelj, tko je žrtva, predstava se može zaustaviti i dobiti sasvim drugi smjer, ali se ipak poštuju pravila.

Radionice vodila psihologinja Iva Matek.

Poveznica: http://os-ekumicica slatina.skole.hr/?news_hk=1&news_id=6090&mshow=2727#mod_news

 

Tema: Prevencija nasilja

Ciljana skupina: učenici 7. razreda osnovne škole

Mjesto održavanja: učionica

Predviđeno vrijeme trajanja: 45 minuta

Datum održavanja: 24.5.2023.

Ciljevi radionice: - osvijestiti svoje stavove i ponašanje u sukobu

   - vježbati povezivanje osjećaja i potreba

   - osvijestiti što vodi do eskalacije sukoba i propitati kako reagirati da do    - 

      eskalacije ne dođe

   - osvijestiti osobnu odgovornost u sukobu

 

 

Uvodni dio: oluja ideja na temu sukob i emocije vezane za sukob – voditeljica zamoli djecu da kažu sve na što ih riječ „sukob“ asocira. Sve asocijacije zapišu na ploču. Razgovor o tome kojih ima više, pozitivnih ili negativnih i zašto je tome tako. Djeca daju primjere sukoba koji je završio na loš način i kada je završio s pozitivnim ishodom.  (Zašto dolazi do sukoba - Neslaganje između dviju ili više osoba, - Različito shvaćanje vrijednosti, drukčijih interesa, osobnosti, obrazovanja, kulturnih vrijednosti, borbe oko stjecanja materijalnih dobara - Sukobi su jednostavno normalan dio života u društvu, - Sukob sam po sebi ne mora nužno biti isključivo negativna pojava, ali njegove posljedice mogu biti i pozitivne i negativne - Sukob tjera ljude na razmišljanje o novim idejama, potiče i kreativnost, što utječe na bolje rezultate i dinamičnost. Razvija se interakcija i dijalog, a neprijateljstvo smanjuje. Emocije koje su vezane uz sukob - Glavna emocija povezana sa sukobom je ljutnja, i to ljutnja praćena tjeskobom, frustracijom ili osjećajem krivnje).

Glavni dio: Stilovi ponašanja u sukobu

Uputa: “Sjetite se rečenice koju vam je netko više puta rekao, a u vama stvara neugodnu reakciju. Može biti rečenica prosudbe, napada, optužbe. Npr. Opet nisi spremila sobu.” Stanite u 2 koncentrična kruga, osoba u unutarnjem dijelu kruga kaže svoju rečenicu osobi nasuprot sebe, par reagira kako god želi, zatim ona s vanjskog dijela kaže rečenicu osobi nasuprot sebe, a osoba nasuprot reagira kako god želi. Nakon toga unutarnji krug neka se pomakne za jedno mjesto u lijevo pa ponovite proces.” Vježba se ponovi 4-5 puta nakon čega se u grupi razgovara o reakcijama slušača na rečenicu. Izlistamo reakcije na ploču ili papir. Zamolimo sudionike da razmisle kako se najčešće ponašaju u sukobu. Natpise s nazivima životinja -kornjača, medo, morski pas, lisica, žirafa - nalijepimo na različite strane učionice. Zatim zamolimo svakog da stane ispred natpisa one životinje za koju misli da odražava njegovo/njeno ponašanje u sukobu. Neka nekoliko sudionika svake skupine objasni zašto tako misli. Na osnovu toga porazgovarati o sukobima i mogućim ponašanjima u njima. Na kraju vježbe se prikaže graf o stilovima ponašanja u sukobu (u prilogu) i pojasni odnos postizanja cilja i održavanja dobrih odnosa. Pitanja za razgovor: 1. Razmisli kako se ti najčešće ponašaš u sukobu. Jesi li češće lisica, medo, morski pas, kornjača ili žirafa? Imaš li svoj stil koji prevladava ili koristiš sve načine? 2. S kojim osobama izlaziš iz sukoba nezadovoljan/na? Koji si stil upotrijebio/la u tim situacijama? 3. Želiš li to promijeniti / pokušati neki drugi način? Kako ćeš se pokušati ponašati sljedeći puta kada dođeš u sukob s tom osobom / tim osobama? Napomena: Pojasniti moguća ponašanja u sukobu: Sukob sam po sebi izaziva napetost i ponekad bol, te na taj način prisiljava na akciju. Zato uvijek reagiramo i to na jedan od sljedećih načina:

1. možemo sukob potisnuti, zanijekati njegovo postojanje i izbjeći područje u kojemu se nalazi;

2. možemo izvršiti pritisak na drugu stranu (putem zahtjeva, iznude, optužbi, ...) kako bismo ih natjerali da popuste ili riješe problem;

3. možemo popustiti pritisku drugih ili se pretvarati da pritisak ne postoji i zaista (ili samo naizgled) popustiti drugome;

4. možemo pokušati naći kompromis, što je relativno brzo ostvarivo

5. ili možemo početi zaista rješavati sukob. Rješavanje obično zahtijeva više vremena i truda, ali može voditi do boljih rješenja.

Zaključni dio: Vježbe rješavanja sukoba i kratka predstava

Vježbanje rješavanja sukoba na način da se može ispuniti vlastita potreba, ali i sačuvati odnos (win-win rješenja) može se voditi uz predloženi obrazac razgovora. Sudionici sjede u paru i pokušaju naći zadovoljavajuće rješenje u danoj situaciji. Osoba koja ima predmet prva započne govoreći “Želim”, druga također i onda kreće dijalog. Ukoliko im ne uspije prvi pokušaj, predlažu rješenja dok god ne nađu ono koje im odgovara. Na plakatni papir ili ploču napisati obrazac za početno stajalište:

ŽELIM ... (izaberi predmet ili aktivnost),

OSJEĆAM SE ...( reci kako se osjećaš sad kad to nemaš)

ZATO ŠTO ...(zatim reci zašto ti treba)

PREDLAŽEM ...(daj prijedlog dogovora)

SLAŽEM SE ILI NE SLAŽEM SE(složi se onim rješenjem za koje misliš da je fer za oboje)

Predmeti oko kojih se može pregovarati su knjiga, torba, lopta, naranča , flomaster, cd – nešto što oboje žele, a pripada razredu, spustiti, dići roletne, raditi nešto bez ometanja npr. TVa i slično. Voditelji kroz igru uloga daju prvi primjer dijaloga i pronalaska rješenja nađite rješenje koje je fer za oboje. Nakon što je svaki par pokušao riješiti dvije situacije sukoba, nekoliko parova izloži svoje primjere rješenja grupi. Razgovor o diskusiji i rješenjima vodi se kako bi se vidjelo koliko je svatko ustrajao da nađe odgovarajuće rješenje, koliko su bila kreativna i zašto je važno pokušati tragati za fer rješenjima.

Na kraju učenici gledaju kratku predstavu te forum kazalište – nakon odigrane scene publika govori tko je zločesti tlačitelj, tko je žrtva, predstava se može zaustaviti i dobiti sasvim drugi smjer, ali se ipak poštuju pravila te ispunjavaju evaluacijski listić.

Je li Vam organizirana radionica bila dobro osmišljena? DA / NE

Je li Vam radionica bila korisna? DA / NE

Jeste li zadovoljni načinom na koji je voditelj/ica vodio/la radionicu? DA / NE

Što Vam se na radionici najviše svidjelo?

Što Vam se na radionici nije svidjelo?

Koju bi ste temu voljeli obraditi na sljedećoj radionici?

Imate li prijedloge kako bi mogli poboljšati ovu radionicu?

Poveznica: http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/?news_hk=1&news_id=6091&mshow=2727#mod_news

 

Tema: Prevencija ovisnosti

Ciljana skupina: učenici 7. razreda osnovne škole

Mjesto održavanja: učionica

Predviđeno vrijeme trajanja: 45 minuta

Datum održavanja: 2. 6. 2023.

Ciljevi radionice. - jačanje grupne kohezije

                             - razvijanje kritičkog mišljenja prema sredstvima ovisnosti

                             - poticanje kreativnosti

                             - poučavanje sudionika o rizičnim faktorima te kratkoročnim i dugoročnim

                               posljedicama ovisnosti

Uvodna aktivnost

Dan prije provođenja radionice učitelj/ica zamoli jednog učenika/cu od povjerenja neka pošalje poruku u razrednu grupu koju učenici već prije imaju formiranu na nekoj društvenoj mreži. To može biti pitanje poput: Tko je za ili protiv prijedloga razrednice o razrednoj vožnji biciklima idući tjedan? Učenik od povjerenja treba zabilježiti za svakog učenika koliko mu je vremena trebalo da odgovori na poruku (pitanje). Napomena: Učenik/ca od povjerenja ne smije niti na koji način odati da je to pitanje poslano u dogovoru s razrednicom i da treba bilježiti vrijeme potrebno za odgovor na poruku. U uvodnoj aktivnosti na satu učenik/ca od povjerenja objašnjava svoj tajni zadatak i prezentira koliko je najbržim učenicima trebalo vremena za odgovor, a koliko najsporijim. Razred pokušava povezati vrijeme reakcije s pojedinim učenikom.

Učiteljica potiče učenike da razmisle i odgovore na pitanje: Jesam li stalno dostupan/na na mreži ili koliko sam vremena dostupan/na na mreži? Upućuje li to na ovisnost o internetu?

Aktivnost Poderi i zalijepi

Voditelj/ica se sa sudionicima kratko prisjeća zadnjeg susreta i rasprave o ovisnostima. Sudionici sjede za stolom. Svaki sudionik dobiva radni materijal. Voditelj/ica daje uputu: „ Na papiru možete vidjeti obris ljudske figure. Vaš je zadatak prema dosadašnjem znanju obojati one dijelove tijela/organa koji su pogođeni kada je osoba ovisna o cigaretama, alkoholu, drogi ili internetu.“ Nakon što je svaki sudionik obojao određeni dio tijela. Voditelj/ica traži da se papir podere na 4 dijela. Potom svaki sudionik dobiva ljepljivu traku gdje može pokušati spojiti sva četiri dijela. Kada svi završe zadatak, voditelj/ica uspoređuje kidanje papira s ovisnošću te naglašava: „ Ljudsko tijelo pod utjecajem različitih sredstava ovisnosti zapravo je kao i ovo ljudsko tijelo na papiru kada se potrga. Možete ga ponovo probati slijepiti, ali ono nikada neće biti isto kao što je bilo prije ovisnosti.“

Aktivnost

Učenici se dijele u dvije skupine. Čitaju dane tekstove. Nakon što učenici u skupinama odgovore na pitanja, predstavnik skupine predstavlja odgovore. Koliko vremena provedeno na internetu označava ovisnost za učenike osnovne škole? 2. Koje su posljedice ovisnosti o internetu?

1. Koji znakovi upućuju na ovisnost o internetu? 2. Koji tipovi osobnosti su posebno rizični za razvoj ovisnosti o internetu?

Završna aktivnost – Kad bi internet isključili na tjedan dana (osim za potrebe nastave)…

Učenici iznose svoja razmišljanja.

Sudionici se zamole da na papir napišu pitanja vezana uz područje ovisnosti na koja traže odgovor na sljedećoj radionici. Prikupljena pitanja se uzimaju u obzir pri modifikaciji sljedeće radionice.

Sudionice/ici stanu u krug, a u središte kruga se postavlja stolica. Na stolicu može sjesti bilo tko i reći neku tvrdnju o radionici (npr. “Radionica je bila dosadna.”). Sudionice/ici koji se slažu s tvrdnjom približe se stolici, a oni koji se ne slažu odmiču se od stolice.

Radionice vodila pedagoginja Nataša Valinčić.

Poveznica: http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/?news_hk=1&news_id=6092&mshow=2727#mod_news

Prije svake uvodne aktivnosti na radionicama smo upoznali učenike s projektom i projektnim aktivnostima te proveli upitnik o utvrđivanju kritičnih situacija.

Učenici se nisu htjeli fotografirati za vrijeme izvođenja kratke predstave pa zadržavamo njihovo pravo na navedeno.

 

3. dva predavanja za roditelje i učenike i dvije radionice od strane Centra izvrsnosti i kompetencija iz Zagreba, ravnateljica Sonja Vrban i djelatnica Jasna

Izvješće o provedenoj aktivnosti Centra izvrsnosti kompetencija u provedbi projekta pod nazivom “Budimo prijatelji”

Element 1 – Organizacija i provedba aktivnosti očuvanja mentalnog zdravlja djece i njihovih roditelja, kako bi se mogli nosit s uobičajenim životnim stresorima, produktivno učiti i radit te na taj način doprinosit zajednici

Aktivnost 1.1. Razvoj i provedba edukacije

Za pod aktivnosti i troškove:

- troškove provedbe edukacije i radionica, putovanja

Projekt uključuje prevenciju nasilja i ovisnosti u Osnovnoj školi Eugena Kumičića u sklopu Školskog preventivnog programa za šk. godinu 2022./23., za učenike od 1. do 8.razreda i njihove roditelje. Cilj projekta je prevenirati svaki oblik nepoželjnog ponašanja učenika i usmjeriti ih na izgradnju osobnih pozitivnih vrijednosti. Preventivne aktivnosti sastojat će se od edukacija i interaktivnih radionica na temu prevencije nasilja i prevencije ovisnosti o internetu (i drugim ovisnostima: društvenim mrežama, video igrama, kockanje, cigarete, alkohol…) namijenjenih učenicima i njihovim roditeljima.

Provedbom projektnih aktivnosti naglašene su dvije važne komponente u prevenciji: osvještavanje problema ovisnosti među djecom i mladima te djelovanjem u situacijama koje mogu dovesti do ovisnosti.

Program prevencije je namijenjen aktivnom sudjelovanju osnovnoškolaca i njihovih roditelja.

U osnovnoj školi Eugena Kumičića u Slatini održano je predavanje 26.05.2023. godine u 16,30 sati za roditelje i učitelje na temu prevencije vršnjačkog nasilja. Fokus je bio stavljen na dva problema.

1. Zašto dolazi do vršnjačkog nasilja, kako razumjet „okidače“ i kako ga prevenirat u školi?
2. Suvremeni i tradicionalni oblici ovisnosti i štete koje ovisnosti čini zdravlju djece i mladih, odnosima u obitelji i društvu, te kako ih kontrolirat i usmjeravat

Na predavanju je sudjelovalo ukupno 92 roditelja i nastavnika.

Nakon toga održane su dvije radionice. Prva 01.06 i druga 05.06.2023. koja se bazira na socio-emocionalnom razvoju djece. Radionice su održane s učenicima petog razreda, a prisustvovalo je 26 učenica i učenika. Poveznice: predavanja - http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/?news_hk=1&news_id=6093&mshow=2727#mod_news ; radionice - http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/?news_hk=1&news_id=6094&mshow=2727#mod_news

Predavanja i radionice su održana u okviru Projekta „Budimo prijatelji,“  koji financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu preventivnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u školskoj godini 2022./2023.

Epidemija koronavirusa u protekle dvije godine zatvorila je škole, djeca su se tek počela privikavati na izolaciju po kućama, a dvije Županije zatresao je potres velike snage, najjači u posljednjih 140 godina. Nastala je tako situacija koja je izazvala strah i nesigurnost i kod djece i odraslih. 

Kompleksna, nagla promjena životne situacije u kojoj je ugroženo tjelesno i psihičko zdravlje, socijalno funkcioniranje i egzistencija, dovodi do pojačane količine stresa, anksioznosti, depresije i straha. Život se promijenio preko noći. Karantena kao jedan od načina sprečavanja širenja epidemije je neophodna, no s druge strane dovodi do pojačanog osjećaja straha i osamljenosti zbog nemogućnosti komunikacije. Sve to narušava i troši psihičko zdravlje dovodeći ga u dugotrajnu neravnotežu. Takvom situacijom su posebno pogođene osjetljive skupine djece kojima je potrebna dodatna zaštita. Djeca se razlikuju u svojim karakteristikama, svojim iskustvima tijekom odrastanja, u načinu suočavanja sa  stresom i dostupnosti podrške koju imaju. Neka djeca su sklonija brizi, tjeskobi. Na reakciju vrlo često djeluju i djetetova traumatska iskustva, na primjer izloženost nasilju u obitelji, razvod roditelja, bolest i gubitci bliskih ljudi. Često je to najlakše prepoznati kroz radionice i likovni izričaj djeteta. Iz njihovih radova i razgovora s njima vidljivo je kako oni smatraju da ovaj svijet i stvarnost u kojoj žive nije „sigurno mjesto“.  Zato je važno da podrška odraslih, prije svega njihovih roditelja bude u skladu s njihovim problemima i potrebama, a škola sigurno mjesti za njihov rast i razvoj.

Roditeljima koji trebaju brinuti o djeci, a teško se i sami nose sa emocijama straha i nesigurnosti, potrebno je pružiti potporu, naučiti ih kako uskladiti posao , dječju nastavu i obiteljski život. U nekim obiteljima javit će se ili pojačati nasilje, pojačat će se konflikti. Sve to dodatno će pojačati probleme u obiteljima i na taj način utjecati na djecu koja su u posebnom riziku. Ako se dogodi da podrška odraslih (roditelja) izostane ili nije dovoljna, važno je potražiti stručnu pomoć.

Da do toga ne bi došlo potrebno je osnažiti i djecu i roditelje.

Dogodit će se da će neka djeca biti više traumatizirana i da će postojeća situacija na njih ostaviti trag. Da se posljedice smanje što je više moguće najvažniji u ovom procesu su roditelji, njihovo mentalno zdravlje i njihovi odgojni stilovi.

Na predavanju vezanom za vršnjačko nasilje i kako ga prevenirat u školi, dotaknuta je i problematika povezanosti odgojnih stilova, emocija i poremećaja u ponašanju te njihov utjecaj na mentalno zdravlje roditelja i djece. Predavanje je slušalo i u njemu aktivno sudjelovalo 92 roditelja i nastavnika O.Š. “Eugen Kumičić”. Nakon toga napravljene su dvije radionice na kojima je sudjelovalo 26 učenika i učenica petih razreda.

Brojne studije potvrđuju da su djeca koja su bila uključena u programe namijenjene rastu i razvoju socio-emocionalnih vještina manje agresivna, manje anksiozna i da bolje rješavaju probleme, od svojih vršnjaka koji nisu bili uključeni u slične programe. Pored toga, dobro razvijene socijalne i emocionalne kompetencije direktno su povezane sa budućim akademskim postignućem i stanjem mentalnog zdravlja. Djecu učimo da razumiju svoje emocije, da komuniciraju staloženo, da se nose sa konfliktima na nenasilan način, da se vežu i ostvaruju bliskost i da donose odgovorne odluke. Razvoj socio-emocionalnih vještina u školskom uzrastu je zapravo najdirektinije ulaganje u budućnost. Stoga provedba ove projektne aktivnosti najizravnije doprinosi očuvanju mentalnog zdravlja djece i roditelja. Prepoznavajući signale na vrijeme moguće je izravno prevenirati međuvršnjačko nasilje, razvoj ovisnosti I stvoriti zdravu klimu za pravilan rast I razvoj djece. 

Završna konferencija projekta – evaluacija projekta. http://os-ekumicica-slatina.skole.hr/?news_hk=1&news_id=6095&mshow=2727#mod_news

Zbog nedostatka novčanih sredstava nismo bili u mogućnosti realizirati stavku da svaki roditelj dobije „vodič“ za unaprjeđenje roditeljskih kompetencija, a učenici „bilježnicu pozitivnih promjena“ u koju će moći upisivati svoja zapažanja.

Zahvaljujemo na odobrenom projektu i dostavljenim sredstvima. Iskustva i nova saznanja primijenit ćemo i kroz novu školsku godinu kroz školski preventivni program.