U sklopu preventivnog projekta „Život je bajka – utjecaj odgojnih roditeljskih postupaka na razvoj ovisničkih i rizičnih ponašanja djece“, 29. svibnja 2026., u suradnji s knjižničarkom Melitom Schmitz, na roditeljskom sastanku učenika 8.razreda, pedagoginja Nataša Valinčić predstavila je rezultate međunarodnog istraživanja EU Kids Online 2025 čiji su autori dr. sc. Lana Ciboci Perša, dr. sc. Igor Kanižaj i dr. sc. Dunja Potočnik, dok je koordinator provedbe istraživanja bilo Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu iz Zagreba. Istraživanje je provedeno od svibnja do lipnja 2025. godine u 37 osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj, a sudjelovalo je 1172 učenika u dobi od 10 do 16 godina. Cilj istraživanja bio je ispitati prednosti i rizike korištenja interneta među djecom, njihovu izloženost elektroničkom nasilju te razinu upoznatosti s umjetnom inteligencijom. Poseban naglasak stavljen je na ulogu roditelja, nastavnika i šire društvene zajednice u edukaciji i zaštiti djece od opasnosti u digitalnom okruženju. Rezultati istraživanja ukazuju na zabrinjavajuće trendove. Četvrtina djece doživjela je tijekom posljednjih godinu dana neko uznemirujuće iskustvo na internetu najmanje jednom mjesečno, pri čemu učestalost raste s dobi i najveća je među šesnaestogodišnjacima. Nakon takvih iskustava 22 % djece razgovaralo je s roditeljima, a 20 % s vršnjacima. Uočene su i razlike među spolovima – djevojčice se češće povjeravaju roditeljima i prijateljima, dok dječaci češće prešućuju problem ili pomoć traže kod online kontakata. Istraživanje je pokazalo da je svako peto dijete doživjelo povređujuće ponašanje uživo, dok je 13,9 % djece bilo izloženo nasilju putem interneta, mobilnih uređaja ili videoigara. Među najčešćim oblicima elektroničkog nasilja ističu se isključivanje iz internetskih grupa i slanje uvredljivih ili povređujućih poruka. Posebna pozornost posvećena je izloženosti seksualnim sadržajima. Rezultati pokazuju da djeca znatno češće primaju nego šalju takve sadržaje. Ipak, 12,2 % ispitanika priznalo je da je poslalo poruku seksualnog sadržaja, 7,9 % postavljalo je osobna pitanja seksualne prirode, a 6,4 % objavilo je seksualno eksplicitne sadržaje dostupne drugim korisnicima interneta. Takva ponašanja češće se odvijaju kroz privatnu komunikaciju nego javnim objavljivanjem sadržaja. Zaključci istraživanja ističu potrebu za sustavnim djelovanjem svih odgojno-obrazovnih dionika. Naglašava se važnost razvoja digitalne pismenosti djece i mladih, jačanja roditeljske medijacije te osiguravanja kvalitetnije podrške mentalnom zdravlju djece u digitalnom okruženju. Roditelji i odgojno-obrazovni djelatnici imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnog i odgovornog digitalnog okruženja te u prevenciji rizičnih i ovisničkih ponašanja djece.
Predavanje je pružilo vrijedne informacije o izazovima suvremenog digitalnog djetinjstva te potaknulo na promišljanje o važnosti zajedničkog djelovanja obitelji, škole i društva u zaštiti i osnaživanju djece za sigurno korištenje digitalnih tehnologija.
