Osnovna škola Eugena Kumičića

Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti, stoga su učenici, učitelji i ostali djelatnici naše matične škole i područnih škola obilježili taj dan. Svi učenici i učitelji su došli u kravatama u školu što je bilo vrlo simpatično, osobito kod onih najmlađih. Tijekom održavanja satova učenici su saznali zašto je potrebno obilježiti taj dan, ali i puno zanimljivosti vezanih uz povijest nastanka kravate. 

Više slika pogledajte u fotogaleriji.

Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekog drugog platna. Kravata, smatra se izvornim hrvatskim proizvodom, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.

Riječ kravata dolazi od francuske riječi "croata". U svojoj knjizi "La Grande Historie de la Cravate", francuski pisac Francois Chaille, na sljedeći način govori o kravati:  "... Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. ....."

Kao i sve velike priče i ovo je zapravo priča o ljubavi. Iz hrvatske pučke tradicije može se saznati i razlog nošenja rupca hrvatskih vojnika. Zaručnice su svojim zaručnicima darivale rubac kao znak uzajamne vjernosti, posebno u presudnim trenucima. 

Održana je i radionica na temu vezanja kravate u 8.a razredu. O povijesti kravate učenicima je ispričala naša knjižničarka Melita Schmitz, a razrednik Ivan Drokan i pedagoginja Nataša Ivanić pokazali su im dva načina vezanja kravate, a postoji čak 85 teorijskih mogućnosti...  Iako postoji tih 85 teorijskih mogućnosti vezivanja čvora kravate, a tek desetak čvorova odgovaraja uobičajenim predodžbama simetrije i ravnovjesja, najpoznatiji je jednostavni i dvostruki "windsorski čvor" koji je afirmirao vojvoda od Windsora. Kad se radi o obliku, danas su u upotrebi kravate izdužena oblika ("oblik poluboce"), koje su i najpopularnije, zatim vrpce ili leptir-mašne, te tzv. ascot-kravate. 

Jesu li učenici uspjeli vezati kravatu na bilo koji način, pogledajte u fotogaleriji. 

Pogledajte i kako su naši učenici i učiteljice područnih škola obilježili dan kravate.